29. travnja 2026.
Simpozij je okupio domaće i inozemne stručnjake koji su u okviru četrnaest izlaganja interdisciplinarno promišljali o odgoju, obrazovanju, etici, vjerskoj formaciji i duhovnom praćenju mladih te o utjecaju suvremenih tehnologija na njihovo oblikovanje i razvoj. Međunarodnu dimenziju simpozija potvrdilo je sudjelovanje izlagača iz Njemačke, Bosne i Hercegovine i Slovenije te nastavak dugogodišnje suradnje sa Sveučilištem u Kölnu, Sveučilištem Goethe u Frankfurtu na Majni i Sveučilištem u Mostaru. Simpozij je organiziran u okviru projekta ODNOSI (IP-UNIST-20), koji se financira sredstvima Europske unije – NextGenerationEU.
Skup je u ime dekana prof. dr. sc. Ivana Bodrožića otvorio prodekan za znanost doc. dr. sc. Domagoj Volarević. Istaknuo je odgovornost starijih naraštaja za svijet koji ostavljaju mladima te naglasio važnost iskustva i promišljanja u odgoju novih generacija. Posebno je pozdravio inozemne goste, izrazivši nadu da će razmjena iskustava i znanja pridonijeti zajedničkom radu za dobrobit mladih. Sudionike je potom pozdravila prof. dr. sc. Jadranka Garmaz, pročelnica Katedre religiozne pedagogije i katehetike, zahvalivši članovima organizacijskog odbora na predanom radu u pripremi simpozija. Naglasila je potrebu cjelovitoga pristupa mladima, koji uključuje različite znanstvene i stručne perspektive te otvara prostor za daljnje promišljanje i dijalog.
Program simpozija bio je raspoređen u tri tematske sesije s izlaganjima iz područja teologije, pedagogije i društvenih znanosti. U prvoj sesiji, koju je moderirao doc. dr. sc. Darko Rapić, razmatrani su različiti temelji cjelovitoga razvoja mladih. Doc. dr. sc. Domagoj Volarević govorio je o bogoslužju kao odgoju i poticaju na odgoj, ukazujući na katehetsko-pedagošku dimenziju liturgije. Izv. prof. dr. sc. Mirjana Pinezić promišljala je o euharistijskoj i eklezijalnoj formaciji mladih u misli Edith Stein, dok je dr. sc. Ivana Grabić predstavila umjetnost Ivana Meštrovića kao prostor susreta kulturne baštine, osobnog identiteta i duhovnog sazrijevanja mladih. Prvu je sesiju zaključila Melina Macanovic sa Sveučilišta u Kölnu izlaganjem o mentalnom zdravlju mladih u kontekstu biblijskih naracija, povezujući teme tjeskobe, otuđenosti i nade s religijsko-pedagoškim pristupom.
Druga sesija, koju je moderirala dr. sc. Ivana Grabić, bila je snažno obilježena pitanjima suvremenoga digitalnog i kulturnog okruženja u kojem mladi odrastaju. Mr. sc. Jure Ivić ponudio je Kierkegaardovu perspektivu mladosti, izbora i formiranja sebstva u digitalnom dobu, dok je doc. dr. sc. Darko Rapić otvorio pitanje izazova umjetne inteligencije i dehumanizacije rada u svjetlu socijalnoga nauka Crkve. Doc. dr. sc. Nenad Palac promišljao je o evoluciji kristološkoga prikaza u modernoj kinematografiji, a dr. Florian Mayrhofer sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu na Majni govorio je o digitalnom pripovijedanju kao praksi slobode u vjerskom obrazovanju. Sesiju je zaključilo izlaganje prof. dr. sc. Jadranke Garmaz i doc. dr. sc. Angeline Gašpar o utjecaju generativne umjetne inteligencije na formiranje mladih.
U trećoj sesiji, koju je moderirao mr. sc. Jure Ivić, naglasak je stavljen na istraživačke i pastoralne uvide povezane s formacijom mladih. Doc. dr. sc. Andrej Šegula sa Sveučilišta u Ljubljani govorio je o praćenju mladih u kontekstu Katehetskog direktorija, a izv. prof. dr. sc. Marijana Mohorić o mogućnostima teologiziranja s mladima u procesima vjerskoga odgoja. Dr. sc. Maria Magdalena Stüttem sa Sveučilišta u Kölnu razmotrila je inkluzivna čitanja biblijskih pripovijesti o ozdravljenjima, dok su prof. dr. sc. Ivana Batarelo Kokić i dr. sc. Marijana Ćuk predstavile rezultate istraživanja o samoprocjeni školskoga opterećenja učenika katoličkih gimnazija. Posljednje izlaganje održao je doc. dr. sc. Marko Šutalo sa Sveučilišta u Mostaru, predstavivši empirijsko istraživanje o dinamici vjerskoga identiteta i vrijednosnih orijentacija mladih u Hercegovini.
Simpozij je zaključen završnom raspravom, koja je otvorila prostor za dodatnu razmjenu iskustava i promišljanje o izazovima odgoja, obrazovanja i duhovnoga praćenja mladih u suvremenom društvu. Raznolikost predstavljenih teorijskih, istraživačkih i pastoralnih pristupa potvrdila je potrebu interdisciplinarnoga pristupa cjelovitom razvoju mladih, kao i važnost nastavka suradnje među uključenim ustanovama. Proširene inačice izlaganja bit će objavljene u zborniku radova čije je izdavanje planirano do kraja godine.